Rad na formiranju zbirke vodozemaca započet je 2000. godine, a materijal sa kojim danas raspolaže rezultat je dvodecenijskog rada i terenskog sakupljanja kustosa. Zbirka vodozemaca danas broji oko 500 muzejskih predmeta, sakupljenih na različitim lokalitetima sa područja Crne Gore. Uglavnom je riječ o mokroj zbirci, muzejskim predmetima koji su konzervirani u 70% alkoholu. Iako svaki primjerak ima svoju naučnu vrijednost, posebnu pažnju privlače primjerci neoteničnih jedinki mrmoljakalokalni endemi. Nažalost, veoma mali broj se nalazi u zbirci, jer su staništa ovih jedinki prilično ugrožena neplanskim poribljavanjem jezera, tako da su u pojedinim jezerima mnoge podvrste iščezle.
Batrahofauna naše zemlje odlikuje se visokim stepenom endemizma, posebno na nivou podvrsta kao i prisustvom reliktnih vrsta. U batrahološkoj zbirci Muzeja može se naći veliki broj vrsta koje su zaštićene na nacionalnim, a neke od njih i na međunarodnom nivou. Zbirka vodozemaca predstavlja izvor informacija za naučne i stručne radove, kataloge, monografije.
Kustos: Dr Natalija Čađenović – muzejski savjetnik
Skadarska žaba je endemična vrsta Balkanskog poluostrva. Naseljava nizijske predjele jugoistočne Crne Gore i sjeverne i centralne dijelove priobalja Albanije. Tijelo joj je veličine do 7.5 cm, sa gornje strane svijetlo smeđe ili u različitim nijansama zelene boje, često sa krupnim tamnim mrljama i tankom svijetlom linijom po sredini leđa. Skadarska žaba je zvanično opisana 1987. godine na osnovu primjeraka jedinki iz Virpazara (Hotz i sar. 1987). Skadarska žaba je ugrožena (EN - prema kategorizaciji Međunarodne unije za zaštitu prirode - IUCN). Nalazi se u dodatku III Konvencije o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija). Vrsta je zakonom zaštićena u Crnoj Gori. Autor fotografije Nenad Preradović
Šareni daždevnjak je najveći repati vodozemac centralne Evrope, sa najdužim životnim vijekom. Tokom svog dvadesetogodišnjeg života može dostići i do 22 cm dužine. Ima zdepasto tijelo, sa velikom pljosnatom glavom, na kojoj su razvijene zaušne žlijezde koje luče otrovni sekret. Nalazi se u dodatku III Konvencije o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija). Vrsta je zakonom zaštićena u Crnoj Gori.