Kustosi: Dr Snežana Vuksanović, muzejski savjetnik i Dr Nada Bubanja, muzejski savjetnik
Zbirka cvjetnica je formalno osnovana 1996. godine, ali tek 1999. godine počinje formiranje herbara u Muzeju. Od 1999. godine zbirku vodi kustoskinja Dr Snežana Vuksanović, a godinu dana kasnije pridružuje joj se i kustoskinja Dr Nada Bubanja. Danas je zbirka cvjetnica jedna od najvećih i najbogatijih zbirki u Muzeju. Herbarijum sadrži oko 5000 herbarskih listova sa preko 10 000 primjeraka i čuva se u preko 100 herbarskih kutija u depou Muzeja. Vodene biljke su pohranjene u 120 tegli, sa mnogo većim brojem primjeraka u mokroj zbirci. Herbar Prirodnjačkog muzeja je registrovan u svjetskoj porodici herbarijuma – Index Herbariorum, pod akronimom NHMM.
Preko dvije decenije biljke su sakupljane na cijeloj teritoriji Crne Gore, a ima i primjeraka iz susjednih država: Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske kao i Slovenije. Bilateralni projekat sa Fakultetom za biologiju i Prirodnjačkim muzejom iz Beograda je obogatio zbirku biljkama sa crnogorskih i srbijanskih lokaliteta na serpetinskoj podlozi. Višegodišnja uspješna saradnja sa Prirodoslovnim muzejom iz Rijeke i Biološkim institutom Jovan Hadžija iz Ljubljane je rezultirala razmjenom botaničkog materijala. Tako su se u zbirci našli primjerci rijetkih biljaka iz Slovenije, dok se iz Muzeja u Rijeci očekuju duplikati biljaka sakupljani u Crnoj Gori. Ipak, najveći doprinos zbirci u pogledu broja herbarskih listova i biljnih primjeraka su dale magistarske i doktorske diseratacije kustoskinja.
Zbirka je tokom godina obogaćivana poklonima i donacijama, a kao značajne se izdvajaju donacije gospodina Daniela Vinceka, prije svega u bibliotečkom materijalu. . Posebno je vrijedan herbar Mr Ljubomira Bešića, koji je proučavao floru Bjelopavličke ravnice, poklon porodice Bešić Muzeju. Herbar broji 509 biljnih taksona, sa 1120 primjeraka raspoređenih na 196 herbarskih listova. Dio herbarskog materijala, oko 200 herbarskih listova, koji je sedamdesetih godina prošlog vijeka sakupljao profesor Vukić Pulević, pohranjen je u zbirci cvjetnica.
Dug je put od biljke koja raste u prirodi do herbarijuma u Muzeju. Nakon pažljivog sabiranja na terenu, biljke se u Muzeju suše i presuju. Taj proces zahtjeva svakodnevno mijenjanje novinskog papira u koji se biljke smještaju nakon sabiranja. Nakon sušenja i presovanja, biljke odlaze na hlađenje, najmanje 48 sati na temperaturu od 4° C. Hlađenjem se eliminišu jajašca i/ili larve štetočina koje se hrane lišćem ili ostalim djelovima biljke. Nakon hlađenja biljke se determinišu (taksonomski status), a potom lijepe na herbarski papir. Istovremeno se u prateću dokumentaciju (knjiga ulaza, inventarna knjiga) unose svi raspoloživi podaci o sakupljenoj biljci. Dio podataka se unosi i na herbarski list. Na jednom herbarskom listu se može naći samo jedna vrsta biljke u jednom ili većem broju primjeraka. Potom se herbarski list fotografiše. Nakon svih sprovedenih postupaka, herbarski list se raspoređuje u herbarske kutije smještene u Depou. Svaka kutija predstavlja jednu biljnu familiju (višu taksonomsku kategoriju), a biljke se raspoređuju shodno taksonomskoj pripadnosti. U Depou se herbar čuva u metalnim ormarima pod određenim, strogo kontrolisanim uslovima.
Najbrojnija familija u herbaru su Asteraceae (vodeća familija po broju rodova i vrsta na Balkanu i u Evropi), slijede trave Poaceae, dok su ljutići Ranunculus L., najbrojniji rod u zbirci. Osim biljaka koje su široko rasprostranjene, u herbaru se čuvaju endemične, rijetke i biljke zaštićene međunarodnim ili nacionalnim zakonodavstvom.
snezana.vuksanovic@pmcg.co.me; nada.bubanja@pmcg.co.me
