Prvi dio: https://pmcg.co.me/dinarski-gusteri-endemicne-i-reliktne-vrste-i-dio/
Fragmentisan i ograničen areal i specijalizovanost na određeni tip staništa, čini dinarske guštere veoma osjetljivim na različite antropogene uticaje. Staništa dinarskih guštera ugrožavaju globalne klimatske promjene, sječa šuma, zagađivanje raznim otpadom, požari i urbanizacija. Uznemiravanje usljed učestalih posjeta turista i ljubitelja prirode, kao i sakupljanje primjeraka u različite svrhe, predstavljaju direktnu prijetnju nekim populacijama dinarskih guštera.
S obzirom da se posljedice globalnih klimatskih promjena prvo odražavaju na ovakve planinske vrste, istraživanje njihovog staništa i brojnosti može nam ukazati kakvo je trenutno stanje i kakve su dalje perspektive za opstanak ne samo ovih vrsta, već i reliktnih četinarskih šuma u Crnoj Gori.
Kako možemo pomoći zaštiti dinarskih guštera i njihovih staništa:
· Ne palite vatru u prirodi! Ne bacajte opuške od cigareta! Imajte na umu da je pogotovo zimzeleno drveće lako zapaljivo. Kada vidite požar ili dim u šumi, prijavite nadležnoj službi.
· Ne bacajte smeće u prirodu i upozorite druge osobe da ne čine to. Osim što zagađuje prirodu, taj materijal zna često biti i veoma lako zapaljiv!
· Upozorite na nelegalnu sječu šuma, osobito munikinuh stabala radi ogrijeva ili građe. Od munike se neće dobiti kvalitetna daska ili ogrijev, a zauvijek će biti uništeno stanište dinarskih guštera. Imajte na umu da je i munika zakonom zaštićena u Crnoj Gori!
· Ne lovite i ne ubijajte guštere i upozorite druge osobe da to ne rade. Gušteri su bezopasni za čovjeka i domaće životinje, a korisni u suzbijanju nekih štetnih insekata.
Zanimljivosti
Mladunac mosorskog guštera se izliježe za najkraće vrijeme u odnosu na sve ostale guštere familije Lacertidae koja broji 280 vrsta.
Prokletijski gušter je otkriven čak 110 godina nakon mosorskog guštera. Isprva se mislilo da predstavlja samo izdvojenu populaciju mosorskog guštera, da bi 2007. godine bilo utvrđeno da je riječ o posebnoj vrsti.
Bukumirsko jezero sa okolinom predstavlja jedan od centara endemične flore i faune Crne Gore. U samom Bukumirskom jezeru živi endemična podvrsta alpskog tritona (mrmoljka) – bukumirski triton (Ichthyosaura alpestris montenegrinus). U okolini jezera, osim prokletijskog guštera, u zoni munikinih šuma, javlja se crvena pucalica (Silene macrantha (Pancic) Neumayer) endem Prokletija i zaštićena bilja vrsta.
Prokletijski gušter živi samo u Prokletijama i nigdje više na svijetu. Ako uništimo njegovo stanište, ova vrsta će zauvijek nestati!
Dr Lidija Polović
02/11/2022
