Dinarski gušteri (rod Dinarolacerta) su endemi dinarskih planina Balkanskog poluostrva i tercijarni relikti. Pripadaju grupi malih lacertidnih guštera (familija Lacertidae). Prepoznatljivi su po spljoštenom tijelu, dugačkoj glavi sa izvučenom, zašiljenom njuškom i tankom i dugačkom repu.
Naseljavaju stjenovite krečnjačke predjele planina mediteranskog zaleđa koje karakterišu veoma duge, hladne zime sa dosta snijega, kišovita proljeća i jeseni i veoma topla ljeta sa ekstremnim razlikama između dnevnih i noćnih temperatura. Često se nalaze u blizini planinskih jezera, u listopadnim, mješovitim ili četinarskim šumama otvorenog tipa (često u zajednici subendemo-reliktnog bora munike (Pinus heldreichii)), u degradiranim šumskim zajednicama, kao i iznad gornje šumske granice.
Životu u stjenovitim oblastima prilagođeni su zahvaljujući specifičnim morfološkim i ekološkim karakteristikama. Spljoštena glava i spljošteno tijelo sa glatkim krljuštima omogućavaju im skrivanje i u najužim pukotinama i uspješno izbjegavanje predatora, kao što su poskok i smukulja.
Dinarske guštere možete vidjeti za vrijeme vedrih i toplih dana kako se sunčaju na kamenju i stijenama oko Zminjeg i Valovitog jezera na Durmitoru, u blizini Bukumirskog jezera i na Ivanovim koritima.
Predstavnici dinarskih guštera su mosorski gušter (Dinarolacerta mosorensis) i prokletijski gušter (Dinarolacerta montenegrina). Po spoljašnjem izgledu dvije vrste su veoma slične, dok su na genetičkom nivou utvrđene jasne razlike između njih.
Mosorski gušter živi na ograničenim prostorima jugo-zapadnih Dinarida na jugu Hrvatske, jugu Bosne i Hercegovine i u Crnoj Gori na nadmorskim visinama od 450 – 1900 m. U Crnoj Gori ova vrsta je do sada zabilježena na Durmitoru, Krnovu, Prekornici, Štitovu, Maganiku, Lovćenu, Somini, Orjenu i na još nekoliko lokaliteta na zapadu i jugozapadu zemlje.
Prokletijski gušter je reliktna vrsta i stenoendemit Prokletija sa ograničenim rasprostranjenjem u oblasti Kuča u istočnom dijelu Crne Gore i sjeverozapadnom dijelu Albanije. Prokletijski gušter je planinska vrsta koja je za sada zabilježena na nadmorskim visinama od 1200 do 1700 metara. Živi na stijenama i kamenjaru uz rubove bukovih šuma ili unutar otvorenih šuma munike, često u blizini planinskih jezera i izvora.
Uprkos svojoj jedinstvenosti, te činjenici da populacija prokletijskog guštera opada, ova vrsta u Crnoj Gori nije zakonom zaštićena. Nadamo se da će prokletijski gušter u skorije vrijeme biti zaštićen “kao jedan od simbola jedinstvenosti i posebnosti prirode Crne Gore”.
Dr Lidija Polović
15/07/2022
