Ustanovlјen je 1986. godine od strane Generalne skupštine UN, sa cilјem da se skrene pažnja na stanje i uslove života lјudi u gradovima i naselјima. Ove godine dan staništa je obilježen 4. oktobra pod sloganom “Ubrzanje urbane akcije za svijet bez ugljenika”. Time se želi ukazati da svi imamo moć i odgovornost da oblikujemo budućnost naših gradova i mjesta življenja. Smanjenje emisije ugljenika i drugih fosilnih goriva, uticaće ne samo na gradove, sela i naselja, već i na sav živi svijet. Svjedočimo klimatskim promjenama koje su posljedica industrijskih revolucija, nasrtajima na šume koje se nemilice sijeku radi dobijanja ogrijeva, građe i dobijanja prostora za gradnju, isušivanju močvara radi stvaranja poljoprivrednih površina, napuštanju sela što za posljedicu ima nekošenje i neodržavanje livada i pašnjaka, zbog čega ova staništa zarastaju i mnogo toga drugog.
Klimatske promjene i pandemije su mogući “odgovori” prirode na ranjavanje i nemilosrdno iskorišćavanje. Čovjek je duboko ušao u prirodu, kršeći sve njene zakone ravnoteže, da bi zatim shvatio da prirodu mora štititi, posebno ranjive i rijetke vrste i njihova staništa.
Stanište je „mjesto na kojem određene vrste, uključujući i Homo sapiens, žive, spavaju, jedu ili obavljaju druge aktivnosti neophodne za njihov život“. Da bi preživjeli na staništu, biljkama, životinjama i čovjeku potrebni su odgovarajući životni uslovi kao što su: čist vazduh, povoljna temperatura, svjetlost, vlažnost i drugo. Čovjek živi u urbanizovanim cjelinama, gradovima i naseljima. Biljke, životinje i razni drugi organizmi naseljavaju različita staništa: morska, obalna, slatkovodna staništa (bare, potoci, rijeke i jezera), šumska i livadska staništa i razna druga. Za biološku raznovrsnost Crne Gore važna je raznolikost staništa. Raznovrsnost staništa proizilazi iz topografije, orografije, reljefne, klimatske, pedološke i geološke i mnogih drugih različitosti naše zemlje. Velika raznovrsnost kopnenih, morskih i podzemnih staništa doprinijela je bogatstvu vrsta i podvrsta sa značajnim brojem endema.
PRIRUČNIK ZA IDENTIFIKACIJU TIPOVA STANIŠTA CRNE GORE.
Moderna nauka posvećuje veliku pažnju staništima, odnosno složenim ekosistemima, kao i vrstama. Crna Gora još uvijek nije uradila nacionalnu klasifikaciju staništa. Zato se za raspoznavanje i klasifikaciju staništa koriste različiti evropski standardni sistemi (Palearktička klasifikacija, Corine i Eunis). Nedavno je u izdanju Agencije za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore izašao iz štampe “Priručnik za identifikaciju tipova staništa Crne Gore od značaja za EU, s obrađenim glavnim indikatorskim vrstama”. U Priručniku je obrađeno 88 tipova staništa koja su prepoznata u Crnoj Gori, a nalaze se na Aneksu I Direktive o staništima. Ovom Direktivom, EU omogućava formiranje zaštićenih područja koja čine dio Natura 2000 mreže. U aneksima Direktive istaknuto je preko hiljadu rijetkih, ugroženih i endemičnih vrsta biljaka i životinja, kao i oko 230 rijetkih i karakterističnih tipova staništa koja su stavljena pod zaštitu.
Dr Snežana Vuksanović
