Međunarodni dan pčela obilježava se svake godine 20. maja, kao podsjetnik na presudni rad ovih sićušnih čuvara prirode. Ustanovile su ga Ujedinjene nacije u čast Antona Janše, pionira modernog pčelarstva, čovjeka koji je prvi razumio da u tihom zujanju pčela zapravo odzvanja ritam opstanka prirode.
Ovaj dan nas podsjeća da bi bez njihovog mukotrpnog, a često neprimjetnog rada, cvjetovi ostali neoprašeni, uvenuli bi bez ploda i nastavka života. Pčele su više od insekata – one su nevidljivi arhitekti života i prirode. Procjenjuje se da veliki dio biljnih vrsta koje koristimo u ishrani direktno zavisi od oprašivanja koje one obavljaju.
Kada govorimo o pčelama, najčešće mislimo na medonosne pčele, međutim, svijet pčela je mnogo raznovrsniji – postoji više od 20.000 vrsta divljih pčela širom svijeta. Za razliku od medonosnih, one su uglavnom samice, žive u zemlji, drvetu ili pukotinama stijena, a svaka ženka sama gradi gnijezda i brine o svom potomstvu. Često su još efikasniji oprašivači za pojedine biljke, jer posjećuju veći broj vrsta cvjetova i aktivne su u različitim uslovima. I dok je medonosna pčela postala simbol pčelarstva, divlje pčele ostaju tihi, neukroćeni čuvari biodiverziteta.
Poruka ovog dana je jednostavna, ali snažna: ako sačuvamo pčele, sačuvali smo i lanac života koji nas hrani. Sadnja cvjetnih biljaka, izbjegavanje pesticida i očuvanje prirodnih staništa mali su koraci koji zajedno znače mnogo. Jer svako zujanje u travi – zapravo je puls planete.
Mr Suzana Malidžan
muzejska savjetnica




