Iako u svijetu postoji preko 20.000 različitih vrsta pčela, samo oko desetak vrsta proizvodi i skladišti med. Domaća ili evro-afrička pčela (Apis mellifera) jedina je vrsta insekta koju čovjek gaji i to još od doba starog Egipta, a glavi razlog je taj što nam daju gotove proizvode – med, propolis, matičnu mliječ i vosak.
Osim u ishrani, med i proizvodi od meda odavno imaju široku primjenu u farmaciji, kozmetici i medicini. Propolis i matična mliječ su sastavni dio brojnih antibakterijskih, antivirusnih, analgetičkih, antialergijskih i imunoenergetskih preparata. Čak je i pčelinji otrov imao primjenu u liječenju nekih ozbiljnih oboljenja u Japanu i Kini još od davnina, a i savremena medicina sve više uviđa njegov potencijal.
Osim toga, medonosne pčele imaju veoma važnu ekološku ulogu kao oprašivači samoniklih biljaka, ali i mnogih poljoprivrednih kultura. Prema procjenama, dobit koju ovi insekti donose u poljoprivredi u Sjedinjenim američkim državama na godišnjem nivou iznosi oko 15 milijardi dolara. Poljoprivrednici su itekako svjesni značaja pčela kao oprašivača, pa ih čak iznajmljuju kako bi obezbijedili bolji prinos.
Upravo zbog toga i čudi njihova nesmotrenost u upotrebi pesticida. Naime, brojnost medonosnih pčela na globalnom nivou je u padu, a sve ozbiljniji razlog, osim različitih oboljenja, parazita i gubitka prirodnih staništa (hrane), upravno je prekomjerna upotreba pesticida koja često dovodi do masovnog pomora pčelinjih društava. Ovakva neodgovornost će nam prije ili kasnije „doći na naplatu“. Smajenjem brojnosti oprašivača smanjio bi se broj biljaka, što bi opet uzrokovalo manji broj pčela i drugih oprašivača, i tako u krug. Stoga, ukoliko uskoro nešto ne preduzmemo, posljedice bi mogle biti nesagledive.
Mr Suzana Maližan
Muzejska savjetnica
