Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja na čijim obalama oko jezera, rijeka, i potoka živi vidra.
Obilježavanje Svjetskog dana vidre je zapošelo 2014. godine i danas se ova manifestacije obilježava u preko 20 država. Začetnik ove akcije je International Otter Survival Fund (IOSF), organizacija za zaštitu vidre,čiji je cilj je da ljudi prepoznaju značaj očuvanja vidre i njenog staništa, kao i da se aktivno uključe u njenu zaštitu.
Vidre su rasprostranjene po cijelom svijetu, osim Antarktika i Australije. Postoji 13 različitih vrsta vidri, od sitne azijske vidre, dužine oko 70 centimetara, do džinovske vidre koja može dostići dužinu do skoro 2m.
Uprkos širokom rasprostranjenu, čak 12 vrsta vidri, vode se kao ugrožene ili bilježe pad populacije.
Do početka XX. vijeka,vidre je bilo po čitavoj Evropi, da bi već od 1950. godine, brojnost počela značajno da opada, prvenstveno usljed pretjeranog izlova zbog njenog vrijednog i lijepog krzna, kao i zbog pojave pesticida i drugih onečišćivača u vodi koji su bili pogubni po ove životinje. Zbog ovog drastičnog pada brojnosti ove populacije , 1972. godine vidra je proglašena zaštićenom vrstom na području Evrope.
Danas, uprkos brojnim naporima da se očuva populacija ove životinje, kako u Evropi, tako i u svijetu, gubitak njenog staništa usljed velikih zahvata na obalama i koritima rijeka, smanjenja izvora hrane tj. riba, rakova, školjki zbog zagađenja voda teškim metalima, plastičnim i drugim vrstama otpada, ubijanja od strane ribara itd., svrstava ovu životinju i dalje u kategoriju ugroženih.
U Crnoj Gori živi evroazijska vidra, koju možemo zadnjih godina vidjeti na Skadarskom jezeru, rijeci Morači, Zeti, Tari, Pivi, Komarnici i drugim rijekama i jezerima.
Ova elegantna i okretna životinja je izuzetan plivač i ronioc, sa odličnim vidom i sluhom, što joj pomaže u hvatanju plijena. Ima dva sloja krzna, tako da joj voda ne može doprijeti do kože iako u njoj zna da ostane i do 7-8 sati tokom jedne lovne noći.
Glavna hrana su joj ribe i rakovi, gmizavci i vodozemci i sitni sisari. Vrlo je strašljiva životinja i često živi samačkim životom. Lovi uglavnom noću dok danju boravi u svojim jazbinama, koje gradi na obalama, obraslim gustim rastinjem ili u podnožju starih stabala s golim korijenjem uronjenim u vodi.
Ženka postaje polno zrela sa 2-3 godine života. Okoti jedno mladunče ili dva, a rijetko tri ili četiri, koje nauči da plivaju sa 80 dana starosti kad im krzno postane vodootporno.
Životni vijek vidre je od 12 do 20 godina.
Vidra je u Crnoj Gori zaštićena prema Rješenju o stavljanju pod zaštitu pojedinih biljnih i životinjskih vrta ( Sl.list RCG br. 76/06). Na IUCN listi je svrstana u kategoriju NT, a štite je i brojne međunarodne konvencije i sporazumi ( Natura 2000, Habitatna direktiva i dr.)
