{"id":963,"date":"2021-04-17T21:25:08","date_gmt":"2021-04-17T21:25:08","guid":{"rendered":"https:\/\/pmcg.co.me\/?p=960"},"modified":"2023-12-19T14:09:45","modified_gmt":"2023-12-19T13:09:45","slug":"zbirka-cvjetnica-i-paprati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pmcg.co.me\/en\/zbirka-cvjetnica-i-paprati\/","title":{"rendered":"Zbirka cvjetnica i paprati"},"content":{"rendered":"

Kustosi: Dr Sne\u017eana Vuksanovi\u0107<\/strong>, muzejski savjetnik i Dr Nada Bubanja<\/strong>, muzejski savjetnik<\/p>\n

Zbirka cvjetnica je formalno osnovana 1996. godine, ali tek 1999. godine po\u010dinje formiranje herbara u Muzeju. Od 1999. godine zbirku vodi kustoskinja Dr Sne\u017eana Vuksanovi\u0107, a godinu dana kasnije pridru\u017euje joj se i kustoskinja Dr Nada Bubanja. Danas je zbirka cvjetnica jedna od najve\u0107ih i najbogatijih zbirki u Muzeju. Herbarijum sadr\u017ei oko 5000<\/strong> herbarskih listova sa preko 10<\/strong> 000<\/strong> primjeraka i \u010duva se u preko 100<\/strong> herbarskih kutija u depou Muzeja. Vodene biljke su pohranjene u 120 <\/strong>tegli, sa mnogo ve\u0107im brojem primjeraka u mokroj zbirci. Herbar Prirodnja\u010dkog muzeja je registrovan u svjetskoj porodici herbarijuma – Index Herbariorum, pod akronimom NHMM.<\/p>\n

Preko dvije decenije biljke su sakupljane na cijeloj teritoriji Crne Gore, a ima i primjeraka iz\u00a0 susjednih dr\u017eava: Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske kao i Slovenije. Bilateralni projekat sa Fakultetom za biologiju i Prirodnja\u010dkim muzejom iz Beograda je obogatio zbirku biljkama sa crnogorskih i srbijanskih lokaliteta na serpetinskoj podlozi. Vi\u0161egodi\u0161nja uspje\u0161na saradnja sa Prirodoslovnim muzejom iz Rijeke i Biolo\u0161kim institutom Jovan Had\u017eija iz Ljubljane je rezultirala razmjenom botani\u010dkog materijala. Tako su se u zbirci na\u0161li primjerci rijetkih biljaka iz Slovenije, dok se iz Muzeja u Rijeci o\u010dekuju duplikati biljaka sakupljani u Crnoj Gori. Ipak, najve\u0107i doprinos zbirci u pogledu broja herbarskih listova i biljnih primjeraka su dale magistarske i doktorske diseratacije kustoskinja.<\/p>\n

Zbirka je tokom godina oboga\u0107ivana poklonima i donacijama, a kao zna\u010dajne se izdvajaju donacije gospodina Daniela Vinceka, prije svega u bibliote\u010dkom materijalu. . Posebno je vrijedan herbar Mr Ljubomira Be\u0161i\u0107a, koji je prou\u010davao floru Bjelopavli\u010dke ravnice, poklon porodice Be\u0161i\u0107\u00a0 Muzeju. Herbar broji 509 biljnih taksona, sa 1120 primjeraka raspore\u0111enih na 196 herbarskih listova. Dio herbarskog materijala, oko 200 herbarskih listova, koji je sedamdesetih godina pro\u0161log vijeka sakupljao profesor Vuki\u0107 Pulevi\u0107, pohranjen je u zbirci cvjetnica.<\/p>\n

Dug je put od biljke koja raste u prirodi do herbarijuma u Muzeju. Nakon pa\u017eljivog sabiranja na terenu, biljke se u Muzeju su\u0161e i presuju. Taj proces zahtjeva svakodnevno mijenjanje novinskog papira u koji se biljke smje\u0161taju nakon sabiranja. Nakon su\u0161enja i presovanja, biljke odlaze na hla\u0111enje, najmanje 48 sati na temperaturu od 4\u00b0 C. Hla\u0111enjem se elimini\u0161u jaja\u0161ca i\/ili larve \u0161teto\u010dina koje se hrane li\u0161\u0107em ili ostalim djelovima biljke. Nakon hla\u0111enja biljke se determini\u0161u (taksonomski status), a potom lijepe na herbarski papir. Istovremeno se u prate\u0107u dokumentaciju (knjiga ulaza, inventarna knjiga) unose svi raspolo\u017eivi podaci o sakupljenoj biljci. Dio podataka se unosi i na herbarski list. Na jednom herbarskom listu se mo\u017ee na\u0107i samo jedna vrsta biljke u jednom ili ve\u0107em broju primjeraka. Potom se herbarski list fotografi\u0161e. Nakon svih sprovedenih postupaka, herbarski list se raspore\u0111uje u herbarske kutije smje\u0161tene u Depou. Svaka kutija predstavlja jednu biljnu familiju (vi\u0161u taksonomsku kategoriju), a biljke se raspore\u0111uju shodno taksonomskoj pripadnosti. U Depou se herbar \u010duva u metalnim ormarima pod odre\u0111enim, strogo kontrolisanim uslovima.<\/p>\n

Najbrojnija familija u herbaru su Asteraceae (vode\u0107a familija po broju rodova i vrsta na Balkanu i u Evropi), slijede trave Poaceae, dok su ljuti\u0107i Ranunculus<\/em> L., najbrojniji rod u zbirci. Osim biljaka koje su \u0161iroko rasprostranjene, u herbaru se \u010duvaju endemi\u010dne, rijetke i biljke za\u0161ti\u0107ene me\u0111unarodnim ili nacionalnim zakonodavstvom.<\/p>\n

snezana.vuksanovic@pmcg.co.me;\u00a0 nada.bubanja@pmcg.co.me<\/p>\n