Da bi neka strana, odnosno une\u0161ena vrsta mogla da se ozna\u010di kao invazivna ona mora zauzeti svoju ekolo\u0161ku ni\u0161u, mora se aklimatizovati i uspostaviti reprodukciju.<\/p>\n
Kada jedna strana vrsta dospije u novi ekosistem, nakon \u0161to se aklimatizuje i uspostavi svoje populacije trajno je nanijeta \u0161teta tom ekosistemu jer ne postoji niti jedan na\u010din da se ona odstrani iz njega, jedino se mogu primjenjivati mjere koje \u0107e kontrolisati njenu brojnost.<\/p>\n
Svaka invazivna vrsta nakon procesa aklimatiacije ima \u010ditav niz negativnih uticaja na ekosistem (kompeticija za hranu, kompeticija za prostor, predatorstvo, hibridizacija) \u0161to u najve\u0107em broju slu\u010dajeva rezultira smanjenjem brojnosti doma\u0107ih vrsta.<\/p>\n
Koliko invazivne vrste mogu biti opasnost najbolje svjedo\u010de primjeri grge\u010da i srebrnog kara\u0161a u Skadarskom jezeru, njihove populacije su veoma brojne i mnogim negativnim uticajima koji su ranije navedeni uti\u010du na brojnost populacija, dominanto krapa i ukljeve, ali i drugih vrsta.<\/p>\n
U svim na\u0161im slatkovodnim ekosistemima u oba sliva \u017eivi ukupno 15 vrsta introdukvanih vrsta riba.<\/p>\n
Novim zakonom o slatkovodnom ribarstvu zabranjuje se poribljavanje crnogorskih vodotokova stranim vrstama i nala\u017ee se DNK provjera materijala za poribljavanje, tako\u0111e zabranjen je i unos stranih vrsta kao i prenos vrsta iz jednog vodotoka u drugi bez konsultacija sa nadle\u017enim organima i institucijama.<\/p>\n
\u0160to se ti\u010de morskog ekosistema tako\u0111e se posljednjih godina drasti\u010dno pove\u0107ava broj invazivnih vrsta koje predstavljaju veliku opasnost. U poslednjih 30-ak godina registrovano je preko 40 novih vrsta riba u Jadranu.<\/p>\n
Do nas dolaze putem balansnih voda koje se ispu\u0161taju iz velikih brodova, kao i zbog klimatskih promjena koje uslovljavaju sve toplija mora \u0161to ubrzava \u0161irenje suptropskih vrsta. Neke od njih su \u010detvorozupka, plavi trka\u010d, okeanska napuha\u010da, \u017eutousta barakuda kao i riba lav (lionfish) koja za sada jo\u0161 nje registrovana u na\u0161im vodama, ali jeste u susjednoj Hrvatskoj. Ova predatorska vrsta je velika prijetnja, veoma je otrovna, brzo se \u0161iri, zbog njenih otrovnih bodlji druge ribe je izbjegavaju loviti.<\/p>\n
Iz svega navedenog kao zaklju\u010dak se name\u0107e \u010dinjenica da invazivne vrste uvijek nanose \u0161tetu doma\u0107im vrstama.<\/p>\n
Ovim pojavama mo\u017ee doprinijeti i \u010dovjek. Zato trebamo biti veoma oprezni, jer svojim djelovanjem i neznanjem mo\u017eemo nesvjesno izazvati nepopravljivu \u0161tetu za ekosistem. Ljudi \u010desto znaju, kada im dosade svoji \u201cku\u0107ni ljubimci\u201d, iste ostaviti u prirodi, bilo da se radi o akvarijumskim vrstama riba ili nekim drugim \u017eivotinjama poput crvenouhe kornja\u010de i ostalim stranim vrstama. Ovo nikako ne bi trebali raditi i ukoliko ne znamo kako se pravilno rije\u0161iti neke strane vrste obavezno se obratiti nekoj nadle\u017enoj instituciji poput Prirodnja\u010dkog muzeja, Instituta za biologiju mora Kotor, Biolo\u0161kog fakulteta, veterinarskoj ambulanti za doma\u0107e ljubimce.<\/p>\n
<\/p>\n
Spec.Sci Stefan Ralevi\u0107<\/p>\n
26\/07\/2022<\/p>\n