{"id":2804,"date":"2022-06-23T10:10:49","date_gmt":"2022-06-23T08:10:49","guid":{"rendered":"https:\/\/pmcg.co.me\/?p=2804"},"modified":"2022-07-21T09:53:38","modified_gmt":"2022-07-21T07:53:38","slug":"insekti-po-kome-sam-dobio-ime","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pmcg.co.me\/en\/insekti-po-kome-sam-dobio-ime\/","title":{"rendered":"INSEKTI \u2013 PO KOME SAM DOBIO IME?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Jo\u0161 od kada je poznati \u0161vedski nau\u010dnik, Karl Line (Carl Linnaeus) u 18. vijeku uveo binominalnu nomenklaturu, svaka vrsta ima svoje \u201eime i prezime\u201c koje se sastoji od naziva roda i naziva vrste. Ako uz ime neke vrste vidite skra\u0107enicu L., znajte da je upravo Karl Line dao to ime vrsti, ba\u0161 kao \u0161to je dao i ljudskoj vrsti naziv Homo sapiens<\/em>.<\/p>\n

Prvobitna ideja, a koje se i danas brojni nau\u010dnici pridr\u017eavaju, jeste da se vrsti ime dodjeljuje po nekoj karakteristi\u010dnoj morfolo\u0161koj oznaci. Jedan od takvih primjera je i naziv vrste koja je u narodu poznata kao bubamara, dok je njen latinski naziv Coccinella septempunctata<\/em>. Naziv roda Coccinella<\/em> poti\u010de od latinskog naziva \u201ecoccineus\u201c \u0161to zna\u010di skarletan i ukazuje na dominantnu crvenkastu obojenost ovih bubica, dok naziv \u201eseptempunctata<\/em>\u201c u prevodu zna\u010di \u201esedmota\u010dkasta\u201c – \u00a0zbog sedam crnih ta\u010dkica na njihovim crvenim pokrilcima.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Tako su ta\u010dkice i jednom vilinom konjicu donijele ime Libellula quadrimaculata<\/em>. Ono \u201equadrimaculata\u201c sugeri\u0161e na postojanje po jedne tamne mrlje na sredi\u0161njem dijelu svakog krila.<\/p>\n

Svima poznata bubazlata \u2013 Cetonia aurata<\/em> je ime dobila po metalik zlatno \u2013 zelenoj obojenosti tijela (aureus = zlatan). Nebrojeno je ovakvih primjera u svijetu insekata, ali i ostalih organizama.<\/p>\n

Me\u0111utim, neke vrste su ime dobile po nekim geografskim podru\u010djima (dr\u017eavama, planinama, oblastima itd). To je obi\u010dno slu\u010daj kada je vrsta zabilje\u017eena samo na tom podru\u010dju, pa tako me\u0111u osolikim muvama imamo nazive: Cheilosia balkana, Eumerus montenegrinus, Riponnensia morini<\/em> (po Morinju \u2013 tipski lokalitet), Chrysotoxum montanum, Chrysogaster mediterraneus, Merodon adriaticus<\/em> itd.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Nije rijedak slu\u010daj ni da se imena vrstama daju i po nekoj osobi, naj\u010de\u0161\u0107e kao oma\u017e nekom nau\u010dniku. Jedna vrsta osolike muve je dobila ime po uve\u017eenom profesoru Vuji\u0107u (Cheilosia vujici<\/em>), Brachyopa panzeri<\/em> po nau\u010dniku Panzer-u iz 18. vijeka (a ne po oklopnom tenku), Callicera macquarti<\/em> po nau\u010dniku Macquart-u iz 19. vijeka, dok je po sirfidologu Claussenu \u010ditav rod dobio naziv Claussenia<\/em> (vrsta Claussenia hispanica<\/em>).\u00a0Kroz istoriju povremeno, a ne\u0161to \u010de\u0161\u0107e u novije vrijeme, vrste dobijaju imena i po nekoj dragoj osobi (\u010dlanu porodice, prijatelju ili partneru) ili \u010dak nekom popularnom umjetniku, sportisti itd.<\/p>\n

MSc Suzana Malid\u017ean<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jo\u0161 od kada je poznati \u0161vedski nau\u010dnik, Karl Line (Carl Linnaeus) u 18. vijeku uveo binominalnu nomenklaturu, svaka vrsta ima svoje \u201eime i prezime\u201c koje se sastoji od naziva roda i naziva vrste. Ako uz ime neke vrste vidite skra\u0107enicu L., znajte da je upravo Karl Line dao to ime vrsti, ba\u0161 kao \u0161to je […]<\/p>","protected":false},"author":1,"featured_media":2800,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[48,36,1],"tags":[],"class_list":["post-2804","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-istaknuta-vijest","category-novosti-projekti","category-zabava"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2804","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=2804"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/2804\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2800"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2804"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=2804"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=2804"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}