Ustanovljen je 1986. godine od strane Generalne skup\u0161tine UN, sa ciljem da se skrene pa\u017enja na stanje i uslove \u017eivota ljudi u gradovima i\u00a0naseljima. Ove godine dan stani\u0161ta je obilje\u017een 4. oktobra pod sloganom \u201cUbrzanje urbane akcije za svijet bez ugljenika\u201d. Time se \u017eeli ukazati da svi imamo mo\u0107 i odgovornost da oblikujemo budu\u0107nost na\u0161ih gradova i mjesta \u017eivljenja. Smanjenje emisije ugljenika i drugih fosilnih goriva, utica\u0107e ne samo na gradove, sela i naselja, ve\u0107 i na sav \u017eivi svijet. Svjedo\u010dimo klimatskim promjenama koje su posljedica industrijskih revolucija, nasrtajima na \u0161ume koje se nemilice sijeku radi dobijanja ogrijeva, gra\u0111e i dobijanja prostora za gradnju, isu\u0161ivanju mo\u010dvara radi stvaranja poljoprivrednih povr\u0161ina, napu\u0161tanju sela \u0161to za posljedicu ima neko\u0161enje i neodr\u017eavanje livada i pa\u0161njaka, zbog \u010dega ova stani\u0161ta zarastaju i mnogo toga drugog.<\/p>\n
Klimatske promjene i pandemije su mogu\u0107i \u201codgovori\u201d prirode na ranjavanje i nemilosrdno iskori\u0161\u0107avanje.\u00a0 \u010covjek je duboko u\u0161ao u prirodu, kr\u0161e\u0107i sve njene zakone ravnote\u017ee, da bi zatim shvatio da prirodu mora \u0161tititi, posebno ranjive i rijetke vrste i njihova stani\u0161ta.<\/p>\n
Stani\u0161te je \u201emjesto na kojem odre\u0111ene vrste, uklju\u010duju\u0107i i Homo sapiens<\/em>, \u017eive, spavaju, jedu ili obavljaju druge aktivnosti neophodne za njihov \u017eivot\u201c. Da bi pre\u017eivjeli na stani\u0161tu, biljkama, \u017eivotinjama i \u010dovjeku potrebni su odgovaraju\u0107i \u017eivotni uslovi kao \u0161to su: \u010dist vazduh, povoljna temperatura, svjetlost, vla\u017enost i drugo. \u010covjek \u017eivi u urbanizovanim cjelinama, gradovima i naseljima. Biljke, \u017eivotinje i razni drugi organizmi naseljavaju razli\u010dita stani\u0161ta: morska, obalna, slatkovodna stani\u0161ta (bare, potoci, rijeke i jezera), \u0161umska i livadska stani\u0161ta i razna druga. Za biolo\u0161ku raznovrsnost Crne Gore va\u017ena je raznolikost stani\u0161ta. Raznovrsnost stani\u0161ta proizilazi iz topografije, orografije, reljefne, klimatske, pedolo\u0161ke i geolo\u0161ke i mnogih drugih razli\u010ditosti na\u0161e zemlje.\u00a0 Velika raznovrsnost kopnenih, morskih i podzemnih stani\u0161ta doprinijela je bogatstvu vrsta i podvrsta sa zna\u010dajnim brojem endema.<\/p>\n <\/p>\n PRIRU\u010cNIK ZA IDENTIFIKACIJU TIPOVA STANI\u0160TA CRNE GORE.<\/p>\n Moderna nauka posve\u0107uje veliku pa\u017enju stani\u0161tima, odnosno slo\u017eenim ekosistemima, kao i vrstama. Crna Gora jo\u0161 uvijek nije uradila nacionalnu klasifikaciju stani\u0161ta. Zato se za raspoznavanje i klasifikaciju stani\u0161ta koriste razli\u010diti evropski standardni sistemi (Palearkti\u010dka klasifikacija, Corine i Eunis). Nedavno je u izdanju Agencije za za\u0161titu prirode i \u017eivotne sredine Crne Gore iza\u0161ao iz \u0161tampe \u201cPriru\u010dnik za identifikaciju tipova stani\u0161ta Crne Gore od zna\u010daja za EU, s obra\u0111enim glavnim indikatorskim vrstama\u201d. U Priru\u010dniku je obra\u0111eno 88 tipova stani\u0161ta koja su prepoznata u Crnoj Gori, a nalaze se na Aneksu I Direktive o stani\u0161tima. Ovom Direktivom, EU omogu\u0107ava formiranje za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja koja \u010dine dio Natura 2000 mre\u017ee. U aneksima Direktive istaknuto je preko hiljadu rijetkih, ugro\u017eenih i endemi\u010dnih vrsta biljaka i \u017eivotinja, kao i oko 230 rijetkih i karakteristi\u010dnih tipova stani\u0161ta koja su stavljena pod za\u0161titu.<\/p>\n <\/p>\n Dr Sne\u017eana Vuksanovi\u0107<\/strong><\/p>\n