Glavata morska kornja\u010da je vodena, migratorna vrsta koja se odlikuje promjenom stani\u0161ta tokom \u017eivotnog ciklusa. Migracije izme\u0111u podru\u010dja u kojima se odvija ishrana i gnije\u017e\u0111enje se mogu odvijati tokom nekoliko godina i na vi\u0161e hiljada kilometara. Isto\u010dni dio Mediterana je jedno od gnjezdili\u0161ta, a Jadransko more va\u017eno stani\u0161te ishrane i prezimljavanja mediteranske populacije ove vrste. \u017denke mediteranske populacije pola\u017eu jaja od maja do septembra. Mladunci se izlije\u017eu za mjesec dana. Glavata kornja\u010da je vrsta koja je zakonom za\u0161ti\u0107ena u Crnoj Gori.<\/p>\n
Tri uginule kornja\u010de nakon olujnog vremena na\u0111ene su na obali mora u Budvi 28.12.2020. JP Morsko dobro je doniralo Prirodnja\u010dkom muzeju.<\/p>\n
Kornja\u010de su done\u0161ene u muzej u dosta lo\u0161em stanju. Jedinka koja je bila najmanje o\u0161te\u0107ena namjenjena je da se preparira. Pristupilo se poslu, naravno u posebnoj opremi sa maskama i za\u0161titnom odijelu. Oklop se morao rezati testerom i to \u0161to vi\u0161e ispod stomaka da se kod ponovnog sastavljanja \u0161to manje primijeti. Kada se prerezao oklop, trbu\u0161ni i gornji oklop se o\u010distio i premazao hemikalijama. Zatim se dobro o\u010distila ko\u017ea od mekanog tkiva i masno\u0107e na nogama, vratu, glavi i ostalim djelovima. Od dobrog \u010di\u0161\u0107enja oklopa i ko\u017ee i tretiranja hemikalijama, zavisi i trajnost preparata. Model se pravio od debele \u017eice, gipsa, pur pjene itd.<\/p>\n
Nakon dva mjeseca, koliko je je ko\u017ea stajala u rastvoru stipse i soli, navu\u010dena je ko\u017ea na model i sastavljen oklop. Retu\u0161i i plombe su ura\u0111eni kad se sve dobro osu\u0161ilo na mjestima gdje je popucala ko\u017ea. Na kraju se prelakirala akrilnim lakom.<\/p>\n
Kornja\u010da \u0107e biti postavljena u izlo\u017ebenom prostoru Prirodnja\u010dkog muzeja u Podgorici.<\/p>\n
Branka Tomovi\u0107<\/p>\n