Svjetski dan zmija obilje\u017eava se 16. jula u cilju podizanja svijesti o zna\u010daju zastite i o\u010duvanja ove grupe \u017eivotinja. S obzirom da su kod nas zmije oduvijek predstavljane u negativnom svjetlu, te postoje mnoge zablude i predrasude vezane za ovu grupu \u017eivotinja, va\u017eno je da pomognemo ljudima da ih bolje upoznaju.<\/p>\n
Na\u0161a povezanost sa ovim \u017eivotinjama datira jo\u0161 od praistorije. One se pojavljuju na pe\u0107inskim crte\u017eima, kao neizostavan motiv u Abori\u017enskoj umjetnosti a zastupljene su i u mitologiji raznih civilizacija. U nekim djelovima svijeta su demonizovane a u nekim obo\u017eavane. Nikoga nijesu ostavljale ravnodu\u0161nim a razlog za to je vjerovatno njihova nevjerovatna mo\u0107 opstanka. Osvojile su sve tipove habitata na planeti, uklju\u010duju\u0107i i okeane. Ovi savr\u0161eni predatori su sposobni da satima nepomi\u010dno vrebaju svoj plijen, pre\u017eive bez hrane nedjeljama ili \u010dak vi\u0161e mjeseci a mogu i da progutaju plijen koji je vi\u0161estruko ve\u0107i od njih.<\/p>\n
Prva reakcija ljudi kada se pomenu zmije je strah. Strah od zmija \u2013 ofiofobija, kao i ve\u0107ina strahova, mo\u017ee se pobijediti znanjem. \u0160to vi\u0161e ih upoznajemo vi\u0161e smo njima fascinirani i manje ih se bojimo.<\/p>\n
Crnu Goru naseljava 15 vrsta zmija iz pet familija. Dvanest vrsta je neotrovnih a tri vrste posjeduju otrovni aparat koji im prvenstveno slu\u017ei da lak\u0161e savladaju plijen. Otrov koriste i u samoodbrani ali napadaju samo onda kada su \u017eivotno ugro\u017eene. Na\u0161i gra\u0111ani ne trebaju da strijepe od zmija, trebaju da po\u0161tuju prirodu, u\u017eivaju u njoj i u njenom bogatstvu, izme\u0111u ostalog i u zmijama. Naravno, doza opreza je svakako neophodna. Sve tri vrste otrovnica poskok, \u0161arka i \u0161argan pripadaju familiji Viperidae (ljutice). \u0160argan je najmanja na\u0161a otrovnica a samim tim i najmanje opasna za \u010dovjeka i krupnije \u017eivotinje.<\/p>\n
– Poskok (Vipera ammodytes), na\u0161a najve\u0107a otrovnica, mo\u017ee se sresti na skoro svim podru\u010djima na\u0161e zemlje. Preferira osun\u010dana kamenita stani\u0161ta. Veoma \u010desto se nalazi u naseljenima mjestima.<\/p>\n
– \u0160arka (Vipera berus) ima fragmentisano rasprostranjenje i na na\u0161oj teritoriji naseljava stani\u0161ta na ve\u0107im nadmorskim visinama (od oko 1000 m pa navi\u0161e), u ni\u017eim predjelima do sada nije zabilje\u017eena.<\/p>\n
– \u0160argan ima veoma ograni\u010den areal i mo\u017ee se sresti samo na odre\u0111enom broju lokaliteta u vi\u0161im planinskim podru\u010djima.<\/p>\n
<\/p>\n
Zmije u ekositemu imaju zna\u010dajnu ulogu kao regulatori brojnosti populacija sitnih sisara, (naro\u010dito glodara) kao i insekata. Prenamno\u017eavanje glodara uzrokovalo bi \u0161tetne posljedice po \u010dovjeka u smislu uni\u0161tavanja dobara, usjeva, kao i u pogledu ugro\u017eavanja ljudskog zdravlja zato \u0161to su oni prenosioci mnogih zaraznih bolesti. Zmijski otrov se koristi i kozmetici, u medicini za proizvodnju ljekova.<\/p>\n
Faktori koji ugro\u017eavaju opstanak ove grupe \u017eivotinja su proizvod ljudskih aktivnosti. Zna\u010dajno opadanje ubrojnosti pa \u010dak i izumiranje nekih vrsta pripisuju se razli\u010ditim uzrocima kao \u0161to su gubitak i fragmentacija stani\u0161ta,zaga\u0111ivanje zemlji\u0161ta, vode i vazduha, bolesti, prekomjerno izlovljavanje kao i uno\u0161enje stranih invazivnih vrsta.<\/p>\n