{"id":1655,"date":"2021-06-11T06:00:01","date_gmt":"2021-06-11T06:00:01","guid":{"rendered":"https:\/\/pmcg.co.me\/?p=1655"},"modified":"2021-06-11T06:00:34","modified_gmt":"2021-06-11T06:00:34","slug":"medjunarodni-dan-risa-11-jun","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pmcg.co.me\/en\/medjunarodni-dan-risa-11-jun\/","title":{"rendered":"Me\u0111unarodni dan risa – 11 JUN"},"content":{"rendered":"

Ima li u Crnoj Gori balkanskog risa?<\/strong><\/p>\n

Na dana\u0161nji dan, 11. jun,\u00a0 javnosti \u0161irom Evrope se skre\u0107e pa\u017enja na problem opstanka najugro\u017eenije\u00a0populacije divlje ma\u010dke na svijetu, evroazijskog risa i njegovih podvrsta. Pitamo se \u0161to smo mi, kao dru\u0161tvo uradili da balkanskog risa <\/strong>(Lynx lynx balcanicus,<\/em> Buresch 1941),\u00a0 koji je prije 80 godina bio redovni stanovnik na\u0161ih planina, ponovo vi\u0111amo u Crnoj Gori.<\/p>\n

Balkanski ris, nekada rasprostranjen na ve\u0107em dijelu Balkana, danas broji svega oko 40 jedinki, u izolovanoj populaciji na jugoistoku Balkana. To ga, prema kriterijumima IUCN Crvene liste, svrstava u kriti\u010dno ugro\u017eenu \u017eivotinju kojoj prijeti izumiranje.<\/p>\n

Krivolov, gubitak stani\u0161ta, nedostatak plijena, introdukcija karpatskog risa u Sloveniju, koji se zatim pro\u0161irio prema jugu, kao i karpatske podvrste iz Srbije, doveli su do potiskivanja i izumiranja autohtonog balkanskog risa sa ve\u0107eg dijela Balkanskog poluostrva. Posljednji primjerci autohtonog risa ulovljeni su u Hrvatskoj 1903. godine, Sloveniji i Srbiji 1908, Bosni i Hercegovini 1911, Crnoj Gori 1913. godine.<\/p>\n

Danas autohtonog balkanskog \u00a0risa mo\u017eemo jedino na\u0107i u \u00a0izolovanim podru\u010djima Albanije, Makedonije i Kosova, a mo\u017eda i Crne Gore.<\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i projektu \u201eBalkan Lynx Recovery Program\u201c (Program za oporavak balkanskog risa), kroz SCOPUS program, koji se sprovodi od 2006. godine, zabilje\u017eeno je prisustvo autohtonog balkanskog risa u Nacionalnom parku Mavrovo u Makedoniji, na planini Munela u Albaniji, kao i u Nacionalnom parku Prokletije na Kosovu.<\/p>\n

Na\u017ealost, i pored sprovedenih \u010detvorogodi\u0161njih istra\u017eivanja (2014-2018) na podru\u010dju Nacionalnog parka Prokletije, u pograni\u010dnim oblastima izme\u0111u Crne Gore i Kosova, Crne Gore i Albanije, prisustvo ove ugro\u017eene divlje ma\u010dke nije registrovano u Crnoj Gori.<\/p>\n

Da li je ovo istra\u017eivanje bilo dovoljno da poka\u017ee da u Crnoj Gori nema risa?<\/p>\n

Da li je Crna Gora napravila Akcione planove za o\u010duvanje brojnih \u017eivotinjskih vrsta (medvjed, vuk, ris, divokoza, \u0161akal..), dok ih gotovo sve zemlje u okru\u017eenju imaju?<\/p>\n

Koliko smo uradili da sprije\u010dimo krivolov, prekomjernu sje\u010du i uni\u0161tavanje stani\u0161ta za brojne vrste? Da li smo spremni da sistematski prikupljamo podatke o stanju i brojnosti balkanskog risa, te razvijemo strategiju njegove za\u0161tite i to isto u\u010dinimo za druge vrste koje su na ivici istrebljenja?<\/p>\n

Sva ova pitanja stoje kao Damoklov ma\u010d nad na\u0161im glavama i trebaju nas po\u017euriti na akciju u smislu sprovo\u0111enja konkretnih aktivnosti potrebnih za o\u010duvanje divljih vrsta i njihovih stani\u0161ta, na saradnju sa susjedima, na definisanju i uspostavljanju koridora koji povezuju ta stani\u0161ta. Time bi se pove\u0107ala ukupna povr\u0161ina za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja i pove\u0107ao doprinos sveukupnoj za\u0161titi bioraznolikosti Balkana.<\/p>\n

 <\/p>\n

MSc \u010ceda Ivanovi\u0107, muzejski savjetnik<\/p>\n