Crna Gora je jedna od rijetkih zemalja na\u00a0 \u010dijim obalama oko jezera, rijeka, i potoka \u017eivi vidra.<\/p>\n
Obilje\u017eavanje Svjetskog dana vidre je zapo\u0161elo 2014. godine i danas se ova manifestacije obilje\u017eava u preko 20 dr\u017eava. Za\u010detnik \u00a0ove akcije je \u00a0International Otter Survival Fund (IOSF), organizacija za za\u0161titu vidre,\u010diji je cilj je da ljudi prepoznaju zna\u010daj o\u010duvanja \u00a0vidre i njenog stani\u0161ta, kao i da se aktivno uklju\u010de u njenu za\u0161titu.<\/p>\n
Vidre su rasprostranjene po cijelom svijetu, osim Antarktika i Australije. Postoji 13 razli\u010ditih vrsta vidri, od sitne azijske vidre, du\u017eine oko 70 centimetara, do d\u017einovske vidre koja mo\u017ee dosti\u0107i du\u017einu do skoro 2m.<\/p>\n
Uprkos \u0161irokom rasprostranjenu, \u010dak 12\u00a0 vrsta vidri, vode se kao ugro\u017eene ili bilje\u017ee pad populacije.<\/p>\n
Do po\u010detka XX. vijeka,vidre je bilo po \u010ditavoj Evropi, da bi ve\u0107 od 1950. godine, brojnost po\u010dela zna\u010dajno da opada, prvenstveno usljed pretjeranog izlova zbog njenog vrijednog i lijepog krzna, kao i zbog pojave pesticida i drugih one\u010di\u0161\u0107iva\u010da u vodi koji su bili pogubni po ove \u017eivotinje. Zbog ovog\u00a0 drasti\u010dnog pada brojnosti ove populacije , 1972. godine vidra je progla\u0161ena za\u0161ti\u0107enom vrstom na podru\u010dju Evrope.<\/p>\n
Danas, uprkos brojnim naporima da se o\u010duva populacija ove \u017eivotinje, kako u Evropi, tako i u svijetu, gubitak njenog stani\u0161ta usljed velikih zahvata na obalama i koritima rijeka, smanjenja izvora hrane tj. riba, rakova, \u0161koljki zbog zaga\u0111enja voda te\u0161kim metalima, plasti\u010dnim i drugim vrstama otpada, ubijanja od strane ribara itd., svrstava ovu \u017eivotinju i dalje u kategoriju ugro\u017eenih.<\/p>\n
U Crnoj Gori \u017eivi evroazijska vidra, koju mo\u017eemo zadnjih godina vidjeti\u00a0 na Skadarskom jezeru, rijeci Mora\u010di, Zeti, Tari, Pivi, Komarnici i drugim rijekama i jezerima.<\/p>\n
Ova elegantna i okretna \u017eivotinja je izuzetan pliva\u010d i ronioc, sa odli\u010dnim vidom i sluhom, \u0161to joj poma\u017ee u hvatanju plijena. Ima dva sloja krzna, tako da joj voda ne mo\u017ee doprijeti do ko\u017ee iako u njoj zna da ostane i do 7-8 sati tokom jedne lovne no\u0107i.<\/p>\n
Glavna hrana su joj ribe i rakovi, gmizavci i vodozemci i sitni sisari. Vrlo je stra\u0161ljiva \u017eivotinja i \u010desto \u017eivi sama\u010dkim \u017eivotom. Lovi uglavnom no\u0107u dok danju boravi u svojim jazbinama, koje gradi na obalama, obraslim gustim rastinjem ili u podno\u017eju starih stabala s golim korijenjem uronjenim u vodi.<\/p>\n
\u017denka postaje polno zrela sa 2-3 godine \u017eivota. Okoti jedno mladun\u010de ili dva, a rijetko tri ili \u010detiri, koje nau\u010di da plivaju sa 80 dana starosti kad im krzno postane vodootporno.
\n\u017divotni vijek vidre je od 12 do 20 godina.<\/p>\n
Vidra je u Crnoj Gori za\u0161ti\u0107ena prema Rje\u0161enju o stavljanju pod za\u0161titu pojedinih biljnih i \u017eivotinjskih vrta ( Sl.list RCG br. 76\/06). Na IUCN listi je svrstana u kategoriju NT, a \u0161tite je i brojne me\u0111unarodne konvencije i sporazumi ( Natura 2000, Habitatna direktiva i dr.)<\/p>\n
<\/p>\n