{"id":1387,"date":"2021-05-07T20:46:33","date_gmt":"2021-05-07T20:46:33","guid":{"rendered":"https:\/\/pmcg.co.me\/?p=1387"},"modified":"2021-05-07T20:49:57","modified_gmt":"2021-05-07T20:49:57","slug":"2-maj-svjetski-dan-delfina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/pmcg.co.me\/en\/2-maj-svjetski-dan-delfina\/","title":{"rendered":"2. maj – Svjetski dan delfina"},"content":{"rendered":"
    \n
  1. maja se obelje\u017eava Svjetski dan delfina. Znamo li dovoljno o ovim ljupkim i plemenitim \u017eivotinjama?<\/em><\/li>\n<\/ol>\n

    Delfini su fascinantne \u017eivotinje poznati po svojoj \u0161armu, plemenitosti, intelegenciji i dru\u017eeljubivosti. Jedne su od najomiljenijih \u017eivotinja u svijetu. Mnoge sposobnosti koje ova divna bi\u0107a imaju \u010dini ih jako interesantnim i jedinstvenim.<\/p>\n

    Delfini imaju sposobnost prepoznavanja, pam\u0107enja i rje\u0161avanja problema. Upravo zato se smatraju za jednu od najinteligentnijih \u017eivotinja. Pored dobro razvijenog mozga, imaju i poseban slu\u0161ni aparat \u2013 sonar koji im omogu\u0107ava da \u010duju izuzetno \u0161iroku skalu zvu\u010dnih talasa, naro\u010dito ultrazvuke i da odrede polo\u017eaj raznih predmeta u moru, \u010dak i na velikoj udaljenosti.<\/p>\n

    Tokom spavanja,\u00a0jedna polovina mozga kod delfini je budna, a druga spava, iz razloga \u0161to nijesu u stanju da di\u0161u automatski,\u00a0 a na ovaj na\u010din su u mogu\u0107nosti da svjesno kontroli\u0161u disanje i da povremeno isplivaju na povr\u0161inu kako bi uzeli vazduh.<\/p>\n

    Nedavno je do\u0161lo do veoma interesantnog otkri\u0107a da delfini me\u0111usobno razgovaraju i da se dozivaju po imenu, tj. svaki delfin ima razvijen poseban signal za raspoznavanje, koji ustvari predstavlja ime. Utvr\u0111eno je da postoje dvije razli\u010dite grupe signala \u2013 jedni slu\u017ee za dozivanje, a drugi za razgovor.<\/p>\n

    Zabilje\u017eeni su brojni slu\u010dajevi delfina koji poma\u017eu jedni drugima u nevolji, kao i \u010dovjeku prilikom brojnih brodoloma i davljenja. Jedan od najdirljiviji na\u010dina na koji delfini pokazuju svoju\u00a0 privr\u017eenost \u010dovjeku jeste njihovo \u201eljekovito dejstvo\u201c na bolesnu, autisti\u010dnu djecu, koja rado plivaju sa njima.<\/p>\n

    Najve\u0107a vrsta delfina su kitovi ubice (Orke). Da, ove \u017eivotinje pripadaju porodici delfina, ne kitova, uprkos nazivu.<\/p>\n

    U na\u0161em moru naj\u010de\u0161\u0107e vi\u0111amo tzv. dobrog delfina (Tursiops truncatus<\/em>).<\/p>\n

    Iako ne sumnjamo da ste se i prije divili ovim plemenitim \u017eivotinjama, sigurni smo da sada imate jo\u0161\u00a0 vi\u0161e razloga da ih obo\u017eavate! Ina\u010de, samo da znate: delfini nisu ribe ve\u0107 sisari!<\/p>\n

    Svjetska fondacija za prirodu upozorava: Na svaka dva minuta ugine jedan delfin ili kit<\/em><\/strong><\/p>\n

    Delfini maju klju\u010dnu ulogu u odr\u017eavanju zdravlja morskih ekosistema, a time i ljudskog zdravlja. Uprkos tome, \u00a0\u010dovjek ih je iz nesmotrenosti, neodgovornosti, a naj\u010de\u0161\u0107e iz obijesti i pohlepe, doveo na ivicu istrebljenja.<\/p>\n

    Zbog velikog prilova u ribarstvima \u0161irom svijeta, na svaka dva minuta strada delfin ili kit. Svake godine vi\u0161e od 300.000 delfina i kitova zapetlja se i utopi u ribolovnim alatima kao \u0161to su mre\u017ee.<\/p>\n

    Delfini i kitovi imaju sna\u017ean uticaj na \u017eivotne sisteme u kojima \u017eive, pa bi zna\u010dajnije smanjenje njihove brojnosti moglo da ima katastrofalne u\u010dinke na te ekosisteme.<\/p>\n

    Zato, dajmo \u0161ansu delfinima (nama)!<\/p>\n