{"id":1289,"date":"2021-04-26T12:09:54","date_gmt":"2021-04-26T12:09:54","guid":{"rendered":"https:\/\/pmcg.co.me\/?page_id=1289"},"modified":"2026-02-26T09:34:54","modified_gmt":"2026-02-26T08:34:54","slug":"o-muzeju-2","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/pmcg.co.me\/en\/o-muzeju-2\/","title":{"rendered":"O Muzeju"},"content":{"rendered":"

O MUZEJU<\/span><\/strong><\/p>\n

Prirodnja\u010dki muzej je specijalizovani muzej i jedina ustanova tog tipa u Crnoj Gori te stoga ima i status mati\u010dnog muzeja u odnosu na ostale muzeje u Crnoj Gori koji imaju muzejske zbirke prirodnja\u010dkog sadr\u017eaja. Njegov zadatak je da sakuplja, prou\u010dava, \u010duva i prezentuje izuzetno bogatu prirodnu i kulturnu ba\u0161tinu na\u0161e zemlje. Stru\u010dna djelatnost Muzeja ostvaruje se kroz Sektor muzejskih zbirki i Sektor za zajedni\u010dke muzejske i konzervatorsko-preparatorske poslove uz podr\u0161ku Slu\u017ebe za pravne, finansijske i op\u0161te poslove. Vi\u0161e od 15.000 primjeraka stijena, minerala, fosila, prepariranih biljaka i \u017eivotinja \u010duva se u 15 muzejskih zbirki od \u010dega su 4 geolo\u0161ke zbirke i 11 biolo\u0161kih. Zbirkama rukovodi 12 kustosa me\u0111u kojima ima 6 doktora biolo\u0161kih nauka, 4 magistara i 2 magistranta. Zahvaljuju\u0107i zavidnim kadrovskim kapacitetima i tehni\u010dkoj opremljenosti Prirodnja\u010dki muzej je prva ustanova iz resora kulture koja je dobila status nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dke ustanove. Neizostavan segment u procesu rada na zbirkama jeste i nau\u010dna obrada materijala te je muzejski kadar osposobljen i aktivno u\u010destvuje na mnogim nau\u010dno istra\u017eiva\u010dkim projektima. Veoma zna\u010dajne karike u procesu rada muzeja su prepariranje i konzervacija prirodnja\u010dkog materijala, edukacija-pedago\u0161ki rad i vo\u0111enje muzejske dokumentacije. Muzej posjeduje i biblioteku sa veoma bogatom gra\u0111om. Od 2001. godine Muzej izdaje prvi elektronski nau\u010dni i nau\u010dno-popularni \u010dasopis u Crnoj Gori, “Natura Montenegrina”.<\/p>\n

Uprkos nedostatku vlastitog izlo\u017ebenog prostora, muzej kroz dobru me\u0111uinstitucionalnu saradnju sa drugim ustanovama kulture prezantuje gra\u0111anima \u0161irom Crne Gore materijal iz svojih zbirki kroz tematske gostuju\u0107e izlo\u017ebe. Poseban akcenat stavljen je na op\u0161tine sa sjevera dr\u017eave.<\/p>\n

Budu\u0107i da \u017eivimo u vremenu digitalizacije raznih dru\u0161tvenih aktivnosti, prepoznali smo potrebu za inoviranjem na\u010dina prezentacije prirodnja\u010dkog materijala. Muzej je ve\u0107 organizovao i multimedijalne doga\u0111aje, koji su kombinovali vizuelne efekte, animirane sadr\u017eaje i muzejske eksponate. Pored toga, digitalizacijom su obuhva\u0107ene i zbirke, tako da njihov sadr\u017eaj u budu\u0107nosti bude dostupan bilo kom nau\u010dniku \u0161irom planete, bez potrebe za fizi\u010dkim prisustvom.<\/p>\n

Crna Gora je prepoznata u svijetu kao zemlja izuzetnih prirodnih vrijednosti i netaknute prirode. Prema tome, geodiverzitet i biodiverzitet predstavljaju jedan od najva\u017enijih resursa Crne Gore. Ustanove kulture imaju zadatak da istra\u017ee, o\u010duvaju i na savremen na\u010din prika\u017eu upravo one specifi\u010dnosti koje defini\u0161u autenti\u010dni Crnogorski kulturni identitet. Budu\u0107i da je poseban zadatak Prirodnja\u010dkog muzeja promocija posebnosti prirodne i kulturne ba\u0161tine Crne Gore, neizostavno je i da jedna tako reprezentativna ustanova kulture na\u0161e dr\u017eave\u00a0zavrije\u0111uje da ima sopstvenu zgradu na reprezentativnoj lokaciji u glavnom gradu. Prirodnja\u010dki muzej je jedna od rijetkih ustanova kulture koja nema adekvatno rije\u0161eno pitanje smje\u0161taja. Sopstveni radni i izlo\u017ebeni prostor bi uveliko uneprijedio rad samog muzeja, time bi i rezultati bili vidljiviji \u0161iroj publici. Na ovaj na\u010din bi se znatno obogatila i kulturna i turisti\u010dka ponuda glavnog grada, budu\u0107i da u ve\u0107ini evropskih prijestonica Prirodnja\u010dki muzeji predstavljaju nezaobilazan sadr\u017eaj i najbolji reprezent prirodnog i kulturnog bogatstva jedne dr\u017eave.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Osnivanje muzeja<\/span><\/strong><\/p>\n

Prva Prirodnja\u010dka zbirka, u sklopu Republi\u010dkog zavoda za za\u0161titu prirode osnovana je Uredbom Vlade Crne Gore 1961. godine. Zbirka je sadr\u017eala vi\u0161e stotina prepariranih \u017eivotinja, prije svega ptica sa Skadarskog jezera, riba i sisara, ali i veoma vrijedan herbarijum balkanskih zemalja. Zbirka je bila dostupna publici u sklopu stalne izlo\u017ebe u Podgorici kao i kroz u\u010de\u0161\u0107a na sajmovima lova i ribolova i preko nau\u010dne publikacije “Glasnik republi\u010dkog zavoda za za\u0161titu prirode”. S obzirom da je zbirka bila namjenjena uglavnom izlaganju nije se mnogo obra\u0107ala pa\u017enja na dokumentaciju o primjercima iz zbirke tako da je ona bila dosta oskudna, mnogi primjerci nijesu bili ni adekvatno nau\u010dno obra\u0111eni. U zemljotresu 1979. godine zgrada u kojoj se zbirka nalazila bila je te\u0161ko o\u0161te\u0107ena. Iako sama zbirka u zemljotresu nije pretrpjela ve\u0107a o\u0161te\u0107enja, kasnije je zbog izmje\u0161tanja u vi\u0161e navrata u prostore sa uslovima neadekvatnim za \u010duvanje prirodnja\u010dkog materijala do\u0161lo do njegovog propadanja. Zbirka je 1985. godine vra\u0107ena u renoviranu zgradu Zavoda za za\u0161titu prirode i bila smje\u0161tena u novi izlo\u017ebeni prostor sve do osnivanja Prirodnja\u010dkog muzeja 1995. godine.<\/p>\n

Javna ustanova Prirodnja\u010dki muzej Crne Gore osnovana je 4. aprila 1995. godine odlukom Skup\u0161tine Crne Gore (“Sl. list RCG” broj 12\/95). Nakon \u0161to je registrovan 20. novembra 1995. godine, muzej je zapo\u010deo svoj rad u prostorijama gdje je bila smje\u0161tena preparatorska radionica i Prirodnja\u010dka izlo\u017eba Republi\u010dkog zavoda za za\u0161titu prirode, u zgradi nekada\u0161nje osnovne \u0161kole koja je i sama za\u0161ti\u0107ena kao kulturno dobro. Osim prostorija i prirodnja\u010dkog materijala od Republi\u010dkog zavoda za za\u0161titu prirode preuzet je i dio kadra i opreme. Izlo\u017ebene prostorije su pretvorene u radne prostorije, a prirodnja\u010dki materijal smje\u0161ten u malu, prili\u010dno neuslovnu prostoriju od oko 50 m\u00b2 koja je opredjeljena za depo. U tom prostoru se muzejske zbirke nalaze i danas. Tokom 2017. i 2018. godine, uprava muzeja je kao prioritetni cilj u svom programu definisala unaprije\u0111enje veoma lo\u0161ih uslova za \u010duvanje zbirki u muzejskom depou. Izdvojena su zna\u010dajna sredstva i uz podr\u0161ku Vlade Crne Gore i Ministarstva kulture, depo muzeja renoviran je i opremljen u skladu sa propisanim, veoma zahtjevnim uslovima, neophodnim za o\u010duvanje prirodnja\u010dkih zbirki. S obzirom da se broj predmeta u zbirkama iz godine u godinu zna\u010dajno pove\u0107ava postoji bojazan da \u0107e taj prostor i pored renoviranja i svih nastojanja da se \u0161to bolje organizuje i iskoristi, veoma brzo postati pretijesan da prihvati sav prikupljeni materijal.<\/p>\n