Svjetski dan zmija obilježava se 16. jula u cilju podizanja svijesti o značaju zastite i očuvanja ove grupe životinja. S obzirom da su kod nas zmije oduvijek predstavljane u negativnom svjetlu, te postoje mnoge zablude i predrasude vezane za ovu grupu životinja, važno je da pomognemo ljudima da ih bolje upoznaju.
Naša povezanost sa ovim životinjama datira još od praistorije. One se pojavljuju na pećinskim crtežima, kao neizostavan motiv u Aborižnskoj umjetnosti a zastupljene su i u mitologiji raznih civilizacija. U nekim djelovima svijeta su demonizovane a u nekim obožavane. Nikoga nijesu ostavljale ravnodušnim a razlog za to je vjerovatno njihova nevjerovatna moć opstanka. Osvojile su sve tipove habitata na planeti, uključujući i okeane. Ovi savršeni predatori su sposobni da satima nepomično vrebaju svoj plijen, prežive bez hrane nedjeljama ili čak više mjeseci a mogu i da progutaju plijen koji je višestruko veći od njih.
Prva reakcija ljudi kada se pomenu zmije je strah. Strah od zmija – ofiofobija, kao i većina strahova, može se pobijediti znanjem. Što više ih upoznajemo više smo njima fascinirani i manje ih se bojimo.
Crnu Goru naseljava 15 vrsta zmija iz pet familija. Dvanest vrsta je neotrovnih a tri vrste posjeduju otrovni aparat koji im prvenstveno služi da lakše savladaju plijen. Otrov koriste i u samoodbrani ali napadaju samo onda kada su životno ugrožene. Naši građani ne trebaju da strijepe od zmija, trebaju da poštuju prirodu, uživaju u njoj i u njenom bogatstvu, između ostalog i u zmijama. Naravno, doza opreza je svakako neophodna. Sve tri vrste otrovnica poskok, šarka i šargan pripadaju familiji Viperidae (ljutice). Šargan je najmanja naša otrovnica a samim tim i najmanje opasna za čovjeka i krupnije životinje.
– Poskok (Vipera ammodytes), naša najveća otrovnica, može se sresti na skoro svim područjima naše zemlje. Preferira osunčana kamenita staništa. Veoma često se nalazi u naseljenima mjestima.
– Šarka (Vipera berus) ima fragmentisano rasprostranjenje i na našoj teritoriji naseljava staništa na većim nadmorskim visinama (od oko 1000 m pa naviše), u nižim predjelima do sada nije zabilježena.
– Šargan ima veoma ograničen areal i može se sresti samo na određenom broju lokaliteta u višim planinskim područjima.
Zmije u ekositemu imaju značajnu ulogu kao regulatori brojnosti populacija sitnih sisara, (naročito glodara) kao i insekata. Prenamnožavanje glodara uzrokovalo bi štetne posljedice po čovjeka u smislu uništavanja dobara, usjeva, kao i u pogledu ugrožavanja ljudskog zdravlja zato što su oni prenosioci mnogih zaraznih bolesti. Zmijski otrov se koristi i kozmetici, u medicini za proizvodnju ljekova.
Faktori koji ugrožavaju opstanak ove grupe životinja su proizvod ljudskih aktivnosti. Značajno opadanje ubrojnosti pa čak i izumiranje nekih vrsta pripisuju se različitim uzrocima kao što su gubitak i fragmentacija staništa,zagađivanje zemljišta, vode i vazduha, bolesti, prekomjerno izlovljavanje kao i unošenje stranih invazivnih vrsta.
