Ovaj datum se obilježava od 23.05.1990. godine na inicijativu organizacije American Tortoise Rescue (ATM) u cilju podizanja svijesti o značaju zastite i očuvanja kornjača.
Kornjače su najstarija grupa gmizavaca koja je postojala i prije dinosaurusa. Na našoj planeti danas živi oko 354 vrste kornjača (prema The Reptilia Database). Prisutne su na svim kontinentima osim Anktartika.
Kornjače su prvobitno bile kopnene životinje, pa su se naknadno prilagodile životu u slatkim vodama i moru. Spadaju među najdugovječnije životinje, ne samo među gmizavcima već uopšte. Neke vrste u određenim uslovima mogu dostići starost i do 200 godina.
Crnu Goru i njene teritorijalne vode naseljava sedam vrsta kornjača (od toga jedna introdukovana vrsta – crvenouha kornjača, lat. Trachemys scripta). Autohtone vrste predstavnice ove grupe gmizavaca kod nas su: šumska kornjača (Testudo hermanni); dvije vrste slatkovodnih: barska kornjača (Emys orbicularis) i rječna kornjača (Mauremys rivulata) i tri vrste morskih kornjača: zelena morska kornjača (Chelonia mydas), glavata morska kornjača (Caretta caretta) i džinovska kožasta kornjača (Dermochelys coriacea). Sve osim džinovske kožaste kornjače su zakonom zaštićene u Crnoj Gori. Kornjače kao grupa imaju veoma značajnu ulogu u ekosistemima u smislu predatora i plijena, kao i zbog svoje osjetljivosti na promjene u životnoj sredini.
Slično kao na globalnom nivou, kornjače su ugrožene i u Crnoj Gori usljed nestanka ili degradacije njihovih prirodnih staništa. Ne treba zanemariti ni faktore ugroženosti kao što su uznemiravanje i izlovljavanje, zatim unošenje takozvanih invazivnih alohtonih vrsta, poput crvenouhih i žutouhih kornjača i drugih, američkih i azijskih vrsta koje se prodaju kao kućni ljubimci. Morske kornjače ugrožavaju razne vrste otpada (naročito plastika), ribarske koče, razna motorna plovila i sl.
