Biologija
Mladica se ubraja među najveće salmonidne ribe, tijelo je vretenasto i izduženo, na poprečnom prejseku gotovo okruglog oblika. Izuzetno snažno zadnje peraje služi kao pogon i pomoću njega dostiže veliku brzinu. Ima izduženu glavu sa velikim škržnim otvorima i veoma jakim vilicama.
U Crnoj Gori naseljava rijeke Crnomorskog sliva: Lim, Tara, Ćehotina kao i Plavsko jezero sa Ljučom kao njegovom pritokom. Može narasti do 1.5 metar u dužinu i dodstići težinu do 50 kg!
Svjetski rekordi i zanimljivosti
Ova vrsta predstavlja najveću atrakciju za sportski ribolov varaličarenjem, kako na našim tako i na evropskim vodama. Zanimljivo da je najveći primjerak u Crnoj Gori ulovljen u Plavskom jezeru težine 41kg i dužine 145cm, ulovljen prije 40 godina! To je ujedno i nezvanični svjetski rekord. Naglašavamo da je ovaj prijerak ulovljen u krivolovu pomoću mrežarskih alata. Za sada zvanični svjetski rekord iznosi 34.5kg i to je prmjerak koji je ulovljen 1985 godine u Austriji.
Mrijest
Pročitajte i veoma interesantan način mrijesta mladice, koji ćemo radi boljeg doživljaja upotpuniti sa linkom videa ispod ovog teksta.
Mrijest se odvija od marta do maja, na pjeskovitim i šljunkovitim djelovima riječnog dna. Mrijesti se u uzvodnim djelovima riječnih tokova, mužijaci prvo stižu na mjesto mrijesta a zatim i ženke koje prave plitka udubljenja na šljunkovitoj podlozi gdje polažu jaja. Oba pola jaja prekrivaju podlogom i brane mjesto mrijesta dvije nedjelje, dok se jaja izliježu za period od 25 do 40 dana. Polnu ztrelost dostižu u uzrastu 4-5 godina, kada dostignu dužinu 60-70cm i težinu od 2 do 3 kg. Mladi do jedne godine života se hrane beskičmenjacima i sitnim ribama, dok su kasnije veoma proždrljivi hrane dominantno ribom ali i gmizavcima, vodozemcima, sitnim sisarim i vodenim pticama.
https://www.youtube.com/watch?v=GXDmG62A-P4
https://www.youtube.com/watch?v=Er_ueSnRV2A
Ugroženost
Crvena lista IUCN-a ovu vrstu prepoznaje kao ENDANGERED (ugrožena vrsta), Najveću prijetnju ovoj vrsti predstavlja antropogeni uticaj kao što je degradacija staništa, zagađenje, prelov kao i promjenjivi nivo vode nizvodno od hidroelektrana, koji je često suviše nizak, što negativno utiče na ovu vrstu.
Zbirka riba Prirodnjačkog muzeja posjeduje dermoplastični preparat ove vrste koji je kapitalni primjerak, i zaostavština je nekadašnjeg Republičkog Zavoda za zaštitu prirode.
