{"id":1249,"date":"2021-04-15T11:03:30","date_gmt":"2021-04-15T11:03:30","guid":{"rendered":"https:\/\/pmcg.co.me\/?p=1249"},"modified":"2021-06-23T07:19:55","modified_gmt":"2021-06-23T07:19:55","slug":"zbirka-vodozemaca","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/pmcg.co.me\/en\/zbirka-vodozemaca\/","title":{"rendered":"Zbirka vodozemaca"},"content":{"rendered":"<p>Rad na formiranju zbirke vodozemaca zapo\u010det je 2000. godine, a materijal sa kojim danas raspola\u017ee rezultat je dvodecenijskog rada i terenskog sakupljanja kustosa. Zbirka vodozemaca danas broji oko 500 muzejskih predmeta, sakupljenih na razli\u010ditim lokalitetima sa podru\u010dja Crne Gore. Uglavnom je rije\u010d o mokroj zbirci, muzejskim predmetima koji su konzervirani u 70% alkoholu. Iako svaki primjerak ima svoju nau\u010dnu vrijednost, posebnu pa\u017enju privla\u010de primjerci neoteni\u010dnih jedinki mrmoljakalokalni endemi. Na\u017ealost, veoma mali broj se nalazi u zbirci, jer su stani\u0161ta ovih jedinki prili\u010dno ugro\u017eena neplanskim poribljavanjem jezera, tako da su u pojedinim jezerima mnoge podvrste i\u0161\u010dezle.<\/p>\n<p>Batrahofauna na\u0161e zemlje odlikuje se visokim stepenom endemizma, posebno na nivou podvrsta kao i prisustvom reliktnih vrsta. U batraholo\u0161koj zbirci Muzeja mo\u017ee se na\u0107i veliki broj vrsta koje su za\u0161ti\u0107ene na nacionalnim, a neke od njih i na me\u0111unarodnom nivou. Zbirka vodozemaca predstavlja izvor informacija za nau\u010dne i stru\u010dne radove, kataloge, monografije.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Kustos: Dr Natalija \u010ca\u0111enovi\u0107 &#8211; muzejski savjetnik<\/p>\n<p>e-mail: natalicadjenovic@gmail.com<\/p>\n<p>natalijacadjenovic@pmcg.co.me<\/p>\n<style type=\"text\/css\">\n#foogallery-gallery-1707 .fg-image { width: 175px; }\n#foogallery-gallery-1707 { --fg-gutter: 10px; }<\/style>\n\t\t\t<div class=\"foogallery foogallery-container foogallery-default foogallery-lightbox-foobox fg-center fg-default fg-ready fg-light fg-border-thin fg-shadow-outline fg-loading-default fg-loaded-fade-in fg-caption-hover fg-hover-fade fg-hover-zoom\" id=\"foogallery-gallery-1707\" data-foogallery=\"{&quot;item&quot;:{&quot;showCaptionTitle&quot;:true,&quot;showCaptionDescription&quot;:true},&quot;lazy&quot;:true,&quot;src&quot;:&quot;src&quot;,&quot;srcset&quot;:&quot;srcset&quot;}\" style=\"--fg-title-line-clamp: 0; --fg-description-line-clamp: 0;\" >\n\t<div class=\"fg-item fg-type-image fg-loading\"><figure class=\"fg-item-inner\"><a href=\"http:\/\/pmcg.co.me\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Str-18-Pelophylax-shqipericus-1.jpg\" data-caption-title=\"Pelophylax shqipericus (Hotz, Uzzell, G\u00fcnther, Tunner &amp;amp; Heppich, 1987) skadarska \u017eaba\" data-caption-desc=\"Skadarska \u017eaba je endemi\u010dna vrsta Balkanskog poluostrva. Naseljava nizijske predjele jugoisto\u010dne Crne Gore i sjeverne i centralne dijelove priobalja Albanije. Tijelo joj je veli\u010dine do 7.5 cm, sa gornje strane svijetlo sme\u0111e ili u razli\u010ditim nijansama zelene boje, \u010desto sa krupnim tamnim mrljama i tankom svijetlom linijom po sredini le\u0111a. Skadarska \u017eaba je zvani\u010dno opisana 1987. godine na osnovu primjeraka jedinki iz Virpazara (Hotz i sar. 1987). Skadarska \u017eaba je ugro\u017eena (EN - prema kategorizaciji Me\u0111unarodne unije za za\u0161titu prirode - IUCN). Nalazi se u dodatku III Konvencije o za\u0161titi evropskih divljih vrsta i prirodnih stani\u0161ta (Bernska konvencija). Vrsta je zakonom za\u0161ti\u0107ena u Crnoj Gori. Autor fotografije Nenad Preradovi\u0107\" data-attachment-id=\"1708\" data-type=\"image\" class=\"fg-thumb\"><span class=\"fg-image-wrap\"><img src=\"http:\/\/pmcg.co.me\/wp-content\/uploads\/cache\/2021\/06\/Str-18-Pelophylax-shqipericus-1\/105312883.jpg\" title=\"Pelophylax shqipericus (Hotz, Uzzell, G\u00fcnther, Tunner &amp; Heppich, 1987) skadarska \u017eaba\" width=\"175\" height=\"175\" class=\"skip-lazy fg-image\" decoding=\"async\" loading=\"lazy\"><\/span><span class=\"fg-image-overlay\"><\/span><\/a><figcaption class=\"fg-caption\"><div class=\"fg-caption-inner\"><div class=\"fg-caption-title\">Pelophylax shqipericus (Hotz, Uzzell, G\u00fcnther, Tunner &amp; Heppich, 1987) skadarska \u017eaba<\/div><div class=\"fg-caption-desc\">Skadarska \u017eaba je endemi\u010dna vrsta Balkanskog poluostrva. Naseljava nizijske predjele jugoisto\u010dne Crne Gore i sjeverne i centralne dijelove priobalja Albanije. Tijelo joj je veli\u010dine do 7.5 cm, sa gornje strane svijetlo sme\u0111e ili u razli\u010ditim nijansama zelene boje, \u010desto sa krupnim tamnim mrljama i tankom svijetlom linijom po sredini le\u0111a. Skadarska \u017eaba je zvani\u010dno opisana 1987. godine na osnovu primjeraka jedinki iz Virpazara (Hotz i sar. 1987). Skadarska \u017eaba je ugro\u017eena (EN - prema kategorizaciji Me\u0111unarodne unije za za\u0161titu prirode - IUCN). Nalazi se u dodatku III Konvencije o za\u0161titi evropskih divljih vrsta i prirodnih stani\u0161ta (Bernska konvencija). Vrsta je zakonom za\u0161ti\u0107ena u Crnoj Gori. Autor fotografije Nenad Preradovi\u0107<\/div><\/div><\/figcaption><\/figure><div class=\"fg-loader\"><\/div><\/div><div class=\"fg-item fg-type-image fg-loading\"><figure class=\"fg-item-inner\"><a href=\"http:\/\/pmcg.co.me\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Str-18-Salamandra.jpg\" data-caption-title=\"Salamandra salamandra (Linnaeus, 1758) \u2013 \u0161areni da\u017edevnjak\" data-caption-desc=\"\u0160areni da\u017edevnjak je najve\u0107i repati vodozemac centralne Evrope, sa najdu\u017eim \u017eivotnim vijekom. Tokom svog dvadesetogodi\u0161njeg \u017eivota mo\u017ee dosti\u0107i i do 22 cm du\u017eine. Ima zdepasto tijelo, sa velikom pljosnatom glavom, na kojoj su razvijene zau\u0161ne \u017elijezde koje lu\u010de otrovni sekret. Nalazi se u dodatku III Konvencije o za\u0161titi evropskih divljih vrsta i prirodnih stani\u0161ta (Bernska konvencija). Vrsta je zakonom za\u0161ti\u0107ena u Crnoj Gori.\" data-attachment-id=\"1709\" data-type=\"image\" class=\"fg-thumb\"><span class=\"fg-image-wrap\"><img src=\"http:\/\/pmcg.co.me\/wp-content\/uploads\/cache\/2021\/06\/Str-18-Salamandra\/1922524319.jpg\" title=\"Salamandra salamandra (Linnaeus, 1758) \u2013 \u0161areni da\u017edevnjak\" width=\"175\" height=\"175\" class=\"skip-lazy fg-image\" decoding=\"async\" loading=\"lazy\"><\/span><span class=\"fg-image-overlay\"><\/span><\/a><figcaption class=\"fg-caption\"><div class=\"fg-caption-inner\"><div class=\"fg-caption-title\">Salamandra salamandra (Linnaeus, 1758) \u2013 \u0161areni da\u017edevnjak<\/div><div class=\"fg-caption-desc\">\u0160areni da\u017edevnjak je najve\u0107i repati vodozemac centralne Evrope, sa najdu\u017eim \u017eivotnim vijekom. Tokom svog dvadesetogodi\u0161njeg \u017eivota mo\u017ee dosti\u0107i i do 22 cm du\u017eine. Ima zdepasto tijelo, sa velikom pljosnatom glavom, na kojoj su razvijene zau\u0161ne \u017elijezde koje lu\u010de otrovni sekret. Nalazi se u dodatku III Konvencije o za\u0161titi evropskih divljih vrsta i prirodnih stani\u0161ta (Bernska konvencija). Vrsta je zakonom za\u0161ti\u0107ena u Crnoj Gori.<\/div><\/div><\/figcaption><\/figure><div class=\"fg-loader\"><\/div><\/div><\/div>\n\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rad na formiranju zbirke vodozemaca zapo\u010det je 2000. godine, a materijal sa kojim danas raspola\u017ee rezultat je dvodecenijskog rada i terenskog sakupljanja kustosa. Zbirka vodozemaca danas broji oko 500 muzejskih predmeta, sakupljenih na razli\u010ditim lokalitetima sa podru\u010dja Crne Gore. Uglavnom je rije\u010d o mokroj zbirci, muzejskim predmetima koji su konzervirani u 70% alkoholu. Iako svaki [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1708,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[41],"tags":[],"class_list":["post-1249","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zbirke"],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1249","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"http:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1249"}],"version-history":[{"count":6,"href":"http:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1249\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1713,"href":"http:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1249\/revisions\/1713"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1708"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1249"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1249"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/pmcg.co.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1249"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}