Svjetski dan pčela obilježava se svakog 20. maja u cilju promovisanja važnosti ovih insekata, kao i njihove zaštite na globalnom nivou. Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) pokrenula je ovu inicijativu u saradnji sa Savezom pčelara Slovenije, a 20. maj je izabran kao svojevrstan omaž slovenačkom pčelaru Antonu Janši, začetniku modernog pčelarstva.
U Evropi je zabilježeno gotovo 20000 vrsta pčela, što predstavlja oko 10% ukupnog svjetskog diverziteta ove faune. Međutim, zabrinjava to što je pad brojnosti populacija divljih i gajenih pčela sve veći iz godine u godinu. Glavni razlozi su modernizacija poljoprivrede i prekomjerna upotreba pesticida, razna oboljenja, klimatske promjene, te degradacija i gubitak prirodnih staništa. Paralelno sa njima, opada i brojnost biljaka koje od njih zavise, a time je i sve manje hrane za oprašivače. Ako uzmemo u obzir da oprašivanje brojnih kultivara zavisi od ovih insekata, onda ne čudi što se sve češće pitamo da li ćemo u budućnosti imati dovoljno hrane.
Ovi vrijedni krilati pregaoci su od neprocjenjive važnosti za naš ekosistem, ali i za ishranu i zdravlje ljudi. Medonosne pčele su jedini insekti koji nam „nude“ gotove proizvode kao što su med i vosak, danas važne sastojaka brojnih preparata koji imaju široku primjenu u farmaciji i kozmetici (razni sirupi, pastille, imunopreparati, melemi, kreme i dr.). Pčele takođe prizvode propolis, smolastu materiju koju sakupljaju sa pupoljaka i kore drveta, a koji se koristi u različitim farmakološkim oblicima. Dokazano je njegovo antibakterijsko, antivirusno, antimikotičko, analgetičko, imunoenergetsko, antialergijsko i druga dejstva, te kao takav ima široku primjenu u medicini. Zapravo apiterapija se smatra medicinom budućnosti.
Pčelinji otrov je imao primjenu još u staroj tradicionalnoj medicini u Kini i Japanu, naročito u liječenju reumatskih oboljenja, hroničnih oboljenja zglobova, nekih poremećaja kičmenog stuba, neuralgije, hroničnih zapaljenje vena i trofičkih rana, sniženje krvnog pritiska, smanjivanje količine holesterola u krvi, podizanju imuniteta, a ima i analagetičko dejstvo. Iako ni moderna nauka nije u potpunosti proučila fiziološka dejstva pčelinjeg otrova, postoje indicije da bi se on u budućnosti mogao koristiti i u liječenju nekih teških oboljenja poput multiple skleroze i karcinoma.
tekst i foto: Mr Suzana Malidžan
Muzejska savjetnica
